Music
Description
Tiger Lillies
20.07.24. / 21h
KLUB KOTAČ
DRUŠTVENI CENTAR ROJC
Karlo Rojc, Gajeva 3, 52100 Pula, Istra, Croatia
—-------------------------------------------------------
Tickets: 25e
—-------------------------------------------------------
TIGER LILLIES
Pioniri post-punka Tiger Lillies predstavljaju novi album LESSONS IN NIHILISM ( izdan 23.04.2024.) na temu koja se oduvijek provlači kroz njihov rad - besmisao i apsurdnost postojanja. Prepuni duhovitosti, mudrosti i ljudskosti, oni tvrde da sva naša postignuća neće biti ništa - poput bacanja kamenja u jezero, učinci naših postupaka samo će nestati u ništavilo.
Martyn Jacques (osnivač) kaže: "Jedna od velikih riječi koja se koristila da nas opiše uvijek su bili nihilisti. Provjerio sam Google da vidim je li itko davao lekcije iz nihilizma. Čini se da nitko nije. Smatra se filozofijom iako stvarne definicije variraju u pogledu Ono što zapravo jest. Neki ljudi misle da je to loše, za druge je to u redu kao i svaki drugi naslov za pisanje nove zbirke pjesama isprika da napišem još jednu.”
BIOGRAFIJA
Sa svojom prepoznatljivom mješavinom šansone, opere i romske glazbe, londonski eksperimentalni rock trio Tiger Lillies teško je definirati u jednoj rečenici. Grupa je započela svoja uživanja u baudeviljskom običaju prostitucije, jazbinama opijuma i otrcanom životu vječnog uličnog svirača 1989., kada je pjevač Martyn Jacques dao oglas za bubnjara i basista. Njegov jedini odgovor bio je od Adriana Hugea i Phila Butchera, koji su upotpunili originalnu postavu benda. Ova verzija Tiger Lillies izdala je svoje prve snimke na kazetama (koje su kasnije okupljene na kompilaciji Bouquet of Vegetables: The Early Years) i 1994. Births, Marriages and Deaths prije nego što je basist Adrian Stout zamijenio Butchera 1995.
Bend je bio plodan tijekom 90-ih, izdajući albume uključujući Spit Bucket (1995.), The Brothel to the Cemetery (1996.) i Farmyard Filth (1997.) prije nego što su pridonijeli glazbi za Shockheaded Peter, radosno sablasnu glazbenu kazališnu adaptaciju 19. stoljeća Njemačka knjiga poučnih priča za djecu, 1998. Produkcija je iznjedrila istoimeni album Tiger Lillies te godine i osvojio dvije nagrade Olivier 2002. Trio je 2003. radio s Kronos kvartetom i ilustratorom/piscem Edwardom Goreyem na drugom vrhunac karijere, The Gorey End. Inspiriran kutijom neobjavljenih priča i crteža koje je Gorey poslao bendu, album je objavljen ubrzo nakon njegove smrti i nominiran je za nagradu Grammy za najbolji klasični crossover album. Tijekom godina Tiger Lillies interpretirali su dobro poznata djela uključujući Punch and Judy (2004.), The Little Matchgirl (2006.), The Rime of the Ancient Mariner i Hamlet (oba 2012.), te su surađivali s umjetnicima u rasponu od Simfonijskog orkestra do Norrlandsoperan (na Urine Palace iz 2007.) fotografkinji Nan Goldin (na The Ballad of Sexual Dependency iz 2011.).
Huge je napustio grupu 2012., a bubnjar na turneji Mike Pickering preuzeo je njegovo mjesto do 2015., kada im se pridružio Jonas Golland. Kako su se 2010-e nastavljale, raspon utjecaja grupe se širio. Zajedno s očekivanijim izdanjima poput Lulu: Balada o ubojstvu iz 2014., koja je inspirirana hrabrom serijom drama 19. njemačkog dramatičara Franka Wedekinda o njegovoj nesretnoj heroini Lulu, trio se također pozabavio temama kao što su Prvi svjetski rat (A Dream Turns Sour) te djelo Sørena Kierkegaarda (Ili ili). Kasnije tijekom desetljeća trio je istraživao modernije izvore inspiracije. Godine 2016. objavili su omaž Coleu Porteru Love for Sale i Goosebumps Alive, koji je pjesmom slavio omiljene kultne knjige R.L. Stinea. Početkom 2017., Hladna noć u Sohou bacio je oštri, dirljivi osvrt na Jacquesovo vrijeme u Sohou 80-ih.
ČLANOVI BENDA :
Martyn Jacques (pjevač,svira klavirsku harmoniku od 72 basa i 2 oktive koju je izradio Fantini iz Italije,klavir,ukulele)
Osnivač The Tiger Lillies, proveo je veći dio svojih ranih godina živeći iznad bordela u londonskom Sohou. Samouk je glazbenik i pjevač, uglavnom svira harmoniku, klavir i ukulele. Njegov nevjerojatno lijep falset postao je zaštitni znak The Tiger Lillies i u kombinaciji s njegovim mračnim i oštrim stilom pisanja pjesama doveo ga je do toga da bude poznat kao 'Criminal Castrato'. Martyn je skladao glazbu i nastupao u brojnim predstavama diljem svijeta i uživa raditi s umjetnicima svih disciplina: od kazališta visokog duha do cirkusa, te od eksperimentalnog plesa do burleske i lutkarstva. Vrlo je ponosan što su The Tiger Lillies nastupali u opernim kućama i na rock festivalima, kao iu cirkuskim šatorima i smrdljivim pubovima. Njegova je glazba korištena u filmovima (Plunkett & Macleane, Luftbusiness, Drunken Sailor, Return to Nuke 'Em High), a nedavno je skladao glazbu za The Cabinet of Dr. Caligari, koju je izvodio uživo kao pratnju kultnom nijemom filmu u svoju prvu samostalnu izložbu. Priznata američka fotografkinja Nan Goldin naručila je Martyn-a da komponira originalnu glazbu za njezin projekt slajdova Ballad of Sexual Dependency i zapravo je to djelo izveo s The Tiger Lillies kao glazbenu podlogu uživo za Nanine zapanjujuće slike. Martyn je rad nominiran za nagradu Grammy (The Gorey End 1998.), a njegova nezaboravna izvedba u kultnom hit mjuziklu Shockheaded Peter donijela mu je nagradu Oliver.
Adrian Stout (svira glazbenu pilu, teremin , čeljusne harfe i nosne flaute)
Svirao je bas s Errolom Lintonom, Pigmeatom Peteom Smithom i Toddom Sharpvilleom, kao i mnogim drugim bendovima u svim mogućim stilovima glazbe tijekom 1980-ih i 90-ih. Obišao je Europu i Indiju, a snimio je i dva albuma za blues ikonu Dana Gillespie prije nego što su ga The Tiger Lillies angažirali za Edinburški festival 1995. godine. Ovo je trebalo biti samo tjedan dana. 21 godinu kasnije ovaj nekoć ozbiljan glazbenik otad se našao kako pleše u leider hosenu, vodi ljubav s ovcama na napuhavanje i oblači se kao jeftina prostitutka. Adrian dodaje arsenal neobičnih glazbenih instrumenata zvuku Tiger Lillies, svira glazbenu pilu, teremin , čeljusne harfe i nosne flaute na snimkama i izvedbama. Nominiran je za Grammyja za svoj rad na albumu The Gorey End (s Kronos Quartet) i osvojio je nagradu Olivier kao dio ansambla za Shockheaded Peter. Godine 2007. Adrian je koautor i producirao CD s kultnom ikonom Sexton Mingom pod nazivom "A Taste of Wood" koji je objavljen na njihovoj etiketi "Crapping Clown". Svirao je bas na 3 albuma za Stuart A Staples of Tindersticks 'Lucky Dog Recordings 03-04', 'Leaving Songs' i 'Souvenir 06' te je s njim bio na turneji diljem Europe 2 godine. Godine 2009. pozvao ga je Danielle de Picciotto da sklada glazbu za izložbu Feedback koja je bila prikazana u Berlinu i Frankfurtu, a 2010. dodao je pilu i teremin cd-u Urban Voodoo Machine 'In Black 'N' Red', kao i nastup na pozornici s njima u brojnim prilikama. Također je primijećen kao gostujući svirač pile (ili teremina) s Amandom Palmer, Joeom Blackom, Sxipom Shireyem, Elyasom Khanom, Alexom Hackeom i Marcusom Reevesom. Nedavno je Adrian nastupio u glazbenom duu pod nazivom 'The Weeping Saws' s Davidom Coulterom. Svira bas za The Penny Black Remedy za singl iz 2014., koji je producirao Boz Boorer. Također ga se može naći kako svira bas za Nigela Burcha i Flea Pit Orchestra u otrcanim barovima u Londonu i Europi. Trenutačno u vlastitom studiju snima materijal za improvizirani kolektiv Chromabergs, gostovao je kao tereminist Roberte Hofer na njenom novom albumu i pokušava ispuštati zadovoljavajuće zvukove na Bb Euphoniumu. Godine 2017. doprinio je Muscial Saw i Theremin za novi album Opera Chaotique.
Budi Butenop bubnjevi, udaraljke, vokali, igračke
Skiffle je nadahnuo 10-godišnjeg Budija da uzme bubnjeve, bunar, dasku za pranje rublja i kartonski komplet za samostalnu izradu. Potpuno samouk istraživao je sve vrste žanrova i stilova u više ili manje opskurnim bendovima od tada. U nekima je bio glavni tekstopisac što i dalje radi. 2001.-03. glumio je i napisao glazbu za 3 nezavisne kazališne produkcije u Berlinu. Također vodi mjesečni otvoreni mikrofon za tekstopisce. Imao je vlastiti one-man-band, tragičnog kauboja odmetnika, nastavak kratkog filmskog lika kojeg je glumio. 2000-ih je bubnjao s crustcore/punk bendom Allee der Kosmonauten. Istovremeno je svirao kontrabas, bendžo, čeljusnu harfu, čekić i kamen s americana/roots duom K.C. McKanzie. Godine 2015., nakon mnogo albuma i dugih godina turneje po Europi, London je postao novi dom za sada već alternativne. rock duo Leisure Tank. Te godine također označava prvi kontakt s Adrianom i Martynom. Budi je postao voditelj radionice i graditelj instrumenata s Londonskim junk orkestrom. U prosincu 2021. napokon se pridružio Tiger Lilliesima. Nedavno je svirao bubnjeve i bas na nekoliko singlova i albumu "Call me a cab" iz 2021. vrlo hvaljenog britanskog beatbox-bluesmana Son of Dave. 2022. snimao je bubnjeve i bas na debi albumu post punk benda Merriment and Dirt.
