Theater
Opis
Scena Ribnjak, 8.11. (subota) u 20:00
Ulaznice: 10 EUR
Učenici, studenti i umirovljenici ostvaruju pravo na ulaznice s popustom po cijeni od 7 EUR. Popust se ostvaruje na blagajni Scene Ribnjak sat vremena prije početka predstave. Plaćanje je moguće u gotovini.
U predstavi, uz autora, nastupaju: Ljubica Gurdulić, Marko Golub, Vibor Čerič, Jura Geci, Marino Vinja, Emir Čovran
Ilustracije pjesama: Klasja Habjan
Glas Kafke: Sreten Mokrović
Predstava koja problematizira očinstvo i nasljedovanje, utjecaje među kulturama i među umjetnicima, ali stvara I osobiti stilski registar crtanja, filmskog jezika, muziciranja i dramske igre uživo, dotičući na različite originalne načine Kafkino ”stanje siročeta” i transformirajući ga u trajno posvajanje od strane okupljenih umjetnika. (Nataša Govedić, Telegram)
Habjanov Kafka i sin izmiče tradicionalnoj kazališnoj klasifikaciji; predstava je i performans i koncert i recital i subjektivna ispovijed u kojoj autor, uz pratnju prijatelja glazbenika, govori o svojem odnosu s Kafkom, književnim genijem s početka 20. stoljeća. Habjan “usvaja Kafku za svog literarnog oca i sekularnog sveca zaštitnika, proroka osobnih odnosa te dubokog saveznika u iskustvu prokazivanja okrutnosti, ali i čarobnosti svijeta”. Veliki pisac tako dobiva sina kojeg nikad nije imao, a njihov se odnos razvija i živi kroz performans ”koji se ljulja kao barka na valovima Habjanovih misaonih eseja, djelujući otprilike kao Leonard Cohen u pejzažu derutne napuštene kuće ovog svijeta” (B. Munjin, Novosti). Ovo je tek četvrta izvedba Kafke I sina, po izboru kazališnih kritičara i teatrologa uvrštene među deset najboljih hrvatskih predstava u 2024. te pozvane i na 30. Međunarodni festival malih scena u Rijeci. Na ”nezapamćeno emotivnom” okruglom stolu festivala zabilježen je niz vrlo osobnih iskaza, priznanja ”i suza i zahvalnosti za neočekivano čudo koje djeluje oslobađajuće.”
Iz kritike:
Ono što je specifična vrijednost Habjanova pristupa tiče se otvorenosti rampe između različitih umjetnika i umjetnosti. Cjelokupna glazbena i literarna tradicija tretirane su kao zajedničko dobro za nove adaptacije, oko čega ni inače nema sumnje, ali malo tko se usudi zagrabiti u stvaralačka vrela svojih najbližih umjetnika da ih sasvim otvoreno nadopuni, nadopiše, propusti kroz vlastite literarne, vizualne i glazbene filtere. Pitanje autorstva koje ova predstava postavlja i filozofski je duboko. Tiče se metode kojom jedan umjetnik stalno uči od drugoga, naslanja se na minuli rad, ali onda i regenerira staro autorstvo svojim novim autorskim intervencijama. Osobita melankolija Habjanovih fantastičnih metamorfoza u druge umjetnike, međutim, svjedoči i tome koliko je teško biti umjetnik jer to ujedno znači i da moraš biti neprestano kreativan. Kad mi posustajemo, netko drugi će nas posvojiti – ili ćemo mi posvojiti njih. Time performans i završava: zamislimo da je ta gesta »prigrljivanja« među umjetnicima – i građanima – jedan oblik vječnosti koja jest u našim rukama. Nismo li time Kafki dodali i metafizičku dimenziju, o kojoj je toliko brinuo? Prostor stvaranja institucija izvan institucija također je i Habjanov životni poziv, zbog čega Kafka I sin oblikuje jednu vrlo moćnu kulturu unutar kulture: prostor primarnog poštovanja prema umjetničkom činu kao »korijenu« sve naše zajedničke društvenosti.
(Nataša Govedić, Kafkina djeca iz budućnosti, Novi list)
Organizira
